Pravo glasa na izborima za poslanike i odbornike imaju građani koji imaju crnogorsko državljanstvo i koji su upisani u birački spisak.

Glasanje se sprovodi na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, na neposrednim i slobodnim izborima tajnim glasanjem.

Pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Pravo da bira i da bude biran za odbornika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine i koji ima koji ima prebivalište u opštini kao izbornoj jedinici.

Biračko pravo, u smislu ovog zakona, obuhvata prava birača da: biraju i budu birani; kandiduju i budu kandidovani; odlučuju o predloženim kandidatima i izbornim listama; kandidatima javno postavljaju pitanja; budu pravovremeno, istinito, potpuno i objektivno informisani o programima i aktivnostima podnosilaca izbornih lista i o kandidatima sa tih lista, kao i da raspolažu drugim pravima koja su predviđena Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

Niko ne može, po bilo kojem osnovu, pozvati birača na odgovornost zbog glasanja, niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao ili zašto nije glasao.

Izbori se uvijek održavaju nedjeljom, osim u slučaju ponavljanja na određenom biračkom mjestu, kada mogu biti održani i radnim danom.

Biračka mjesta u izbornoj jedinici otvaraju se u 7h00, a zatvaraju u 20h00.

Ministarstvo nadležno za biračke spiskove dostavlja obavještenje o izborima biračima, najkasnije sedam dana prije dana održavanja izbora. Ipak, dostavljanje ovog obavještenja nije uslov za ostvarivanje biračkog prava.

Obavještenje mora biti i u formatu dostupnom biraču s invaliditetom i sadržati: dan i vrijeme održavanja izbora, broj i adresu biračkog mjesta na kojem se glasa i broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska.

Birač može provjeriti gdje glasa pozivom na broj 19820, koji je aktivan tokom izbornog perioda ili unošenjem ličnih podataka na sajt www.biraci.me.

Birač može glasati samo na biračkom mjestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska.

Birač može glasati van biračkog mjesta putem pisma ukoliko zbog starosti, invaliditeta, bolničkog ili kućnog liječenja nije u mogućnosti da glasa na biračkom mjestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska.

Birač koji želi da glasa putem pisma podnosi biračkom odboru, na propisanom obrascu, zahtjev za glasanje putem pisma koji je dužan lično da potpiše. Taj zahtjev se dostavlja biračkom odboru na biračkom mjestu, najkasnije do 13h00 na dan glasanja, a može ga dostaviti samo lice koje svojim potpisom ovlasti podnosilac zahtjeva za glasanje putem pisma. Jedno lice ne može dostaviti biračkom odboru više od jednog zahtjeva za glasanje putem pisma, osim u slučaju da to čini za dva ili više birača koji glasaju putem pisma a žive u istom porodičnom domaćinstvu. Uz zahtjev za glasanje putem pisma i ovlašćenja za podnošenje zahtjeva biračkom odboru se dostavlja i lična karta ili pasoš birača koji želi da glasa putem pisma.

Crnogorsko zakonodavstvo ne predviđa mogućnost glasanja birača u inostranstvu.

Birač saopštava biračkom odboru svoje ime i prezime, a svoj identitet dokazuje ličnom kartom ili pasošem. Birač ne može glasati bez podnošenja dokaza o svom identitetu.

Predsjednik biračkog odbora elektronskom identifikacijom pronalazi birača u elektronskom i odštampanom izvodu iz biračkog spiska, birač se potpisuje na za to predviđenom mjestu na izvodu iz biračkog spiska čime potvrđuje da je primio glasački listić, nakon čega birački odbor omogućava biraču da glasa. Pošto utvrdi identitet birača, predsjednik ili član biračkog odbora, zaokružuje redni broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska, objašnjava mu način glasanja i predaje glasački listić.

Članovi biračkog odbora dužni su da biraču, na njegov zahtjev, ponovo objasne način glasanja.

Birač u toku održavanja izbora može glasati samo jedan put.

Svaki birač, po pravilu, glasa lično. Ipak, birač koji, zbog nepristupačnosti biračkog mjesta, informacija i komunikacija (lice sa invaliditetom) ili nepismenosti (nepismeno lice) nije u mogućnosti da na biračkom mjestu lično glasa, ima pravo da to učini uz pomoć asistenta kojeg on sam odredi, a koji je dužan da listić popuni, odnosno glasanje obavi na način na koji mu birač naloži.

Glasanje za birača ne može obaviti član biračkog odbora, ni opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.

Nakon što preuzme ovjereni glasački listić, birač odlazi u prostor određen za glasanje i glasa tajno tako da se ne može vidjeti za koga je glasao.

Birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića. Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa, odnosno zaokruživanjem naziva liste ili imena i prezimena nosioca liste.

Birač sam presavija popunjeni glasački listić tako da se ne vidi kako je glasao, a da pri tome ostane slobodan kontrolni kupon, nakon čega, držeći u ruci presavijeni glasački listić, odlazi do glasačke kutije i omogućava članu koga odredi birački odbor, da na perforiranom mjestu odvoji kontrolni kupon od glasačkog listića. Birač potom stavlja glasački listić u odgovarajuću glasačku kutiju i napušta biračko mjesto.

Ukoliko birač povrijedi tajnost glasanja na način što glasa javno izvan prostora određenog za glasanje ili, ako nakon glasanja u prostoru koji je za to namijenjen, javno pokaže glasački listić biračkom odboru tako da se vidi za koga je glasao, predsjednik biračkog odbora na osnovu prethodne odluke biračkog odbora, dužan je da u prisustvu biračkog odbora, nakon odvajanja kontrolnog kupona, takav glasački listić učini nevažećim na način što će ga precrtati, spakovati u poseban koverat i ubaciti u glasačku kutiju umjesto birača.

Ovim biračima će se omogućiti da glasaju ukoliko su se zatekli na biračkom mjestu prilikom njegovog zatvaranja. Birački odbor prethodno utvrđuje broj i identitet tih birača.

Birač može, svojim potpisom, podržati samo jednu izbornu listu za izbor odbornika i samo jednu izbornu listu za izbor poslanika.

Svaki birač ima pravo da podnese prigovor zbog povrede biračkog prava u toku izbora.

Prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora podnosi se opštinskoj izbornoj komisiji.

Prigovor protiv odluke, radnje ili propusta opštinske izborne komisije podnosi se Državnoj izbornoj komisiji.

Protiv rješenja Državne izborne komisije može se izjaviti žalba Ustavnom sudu.

Protiv rješenja opštinske izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se izjaviti prigovor

Državnoj izbornoj komisiji. Protiv rješenja Državne izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se izjaviti žalba Ustavnom sudu Crne Gore.

Prigovor ili žalba se ne mogu izjaviti na rješenja kojim se prigovor usvaja.

Prigovor se podnosi u roku od 72h od časa kada je donešena odluka, odnosno izvršena radnja.

Žalba se podnosi Ustavnom sudu u roku od 48h od dostavljanja rješenja Državne izborne komisije.